REGIJA
Povijesna pokrajina Champagne nalazi se na sjeveroistoku Francuske te je jedna od najpoznatijih svjetskih regija u kojoj se proizvode prirodna pjenušava vina. Naziv Champagne ekskluzivan je samo za proizvođače iz te regije, a sustav zaštite geografskog podrijetla jedan je od najstarijih u Europi (Appellation d′origine contrôlée – AOC).
Zbog bajkovitih brežuljaka i vinskih podruma koje se nalaze u pokrajini Champagne UNESCO je 2015. godine uvrstio na popis svjetske baštine. Mjesto nastanka šampanjca iz 17. st. i mjesta rane industrijalizacije iz 19. st. Hautvilliers, Aÿ i Mareuil-sur-Aÿ, Saint-Nicaise Hill u Reimsu, i Avenue de Champagne i Fort Chabrol u Epernayu stavljeni su pod zaštitu.
Površine koje obuhvaća pokrajina Champagne za proizvodnju šampanjca određene su 1927. prema AOC, one iznose 34 000 hektara. Na području Champagne sveukupno se nalazi oko 16 000 vinara s 278 000 vinograda. Pokrajina je podijeljena na 5 okruga za proizvodnju vina: Aube, Côte des Blancs, Côte de Sézanne, Montagne de Reims i Vallée de la Marne. Najzastupljenije sorte su Pinot noir (Aube i Montagne de Reims), Pinot Meunier (Vallée de la Marne) i Chardonnay (Côte des Blancs). Najpoznatiji šampanjski cuvée radi se upravo iz ovog grožđa, Blanc de blancs je šampanjac proizveden 100% iz grožđa Chardonnay-a, a Blanc de noirs je šampanjac proizveden od Pinot noir-a, Pinot meunier-a ili kupaže istih.
Klima pokrajine Champagne umjereno je blaga, s prosječnom godišnjom temperaturom od 10°C tako i umjerenim padalinama. Zajedno s povijesnim razvojem i krajolikom stvoreni su jedinstveni uvijeti vinogradarskog tla odnosno terroir-a koji je omogućio nastanak šampanjaca.
Povijest šampanjaca započinje s benediktancem Pierre Perignonom koji je u opatiji Hautvillers kraj Epernaya otkrio drugu fermenaciju. Pierre Perignon, pionir proizvodnje šampanjaca, najviše je poznat po pomnom biranju baznih vina te pravljenju prvih „blendova“ za šampanjce. Zbog hladne klime koju ima Champagne zimi prvotna fermentacija nije se provela do kraja. Stoga je preostali šećer u vinu na proljeće probudio kvasce koji su nastavili svoj rad, odnosno započela je druga fermentacija. Kako se vino čuvalo u drvenim bačvama koje propuštaju zrak druga fermentacija malo se osjećala u vinu, prvim šampanjcima. Revolucija u proizvodnji šampanjaca dogodila se u Limouxu, provođenjem druge fermentacije u boci.
Šampanjska kuća Gosset osnovana je 1584. godine kao vinarija za mirna vina, kasnije se specijalizirala za pjenušce pa je stoga to čini najstarijom šampanjskom kućom u regiji Champagne koja je još uvijek u proizvodnji. Njih su slijedile ostale šampanjske kuće koje su se redom osnivale Ruinart (1729.), Chanoine Feres (1730.) Taittinger (1734.), Moet et Chandon (1743.) te Veuve Clicquot (1772.), one su i danas jedne od najvećih i najpoznatijih šampanjskih kuća pokrajine Champagne.
Boce šampanjca kada se napune u vinarijama odlaze na odležavanje u rudnike krede ispod vinarija, dugi i po nekoliko kilometara, neki se nalaze čak 40 metara ispod površine. Klima koju oni stvore puna je vlage i savršene temperature za odležavanje vina te stvaranje bukea šampanjaca.
