Sold out

GRGIĆ, POŠIP

169,00kn

Prekrasne zlatnožute boje, arome zrelog južnog voća s tragovima citrusa i poljskog cvijeća s notama cimeta. Vino punog skladnog tijela s dugim završetkom.

Beautiful golden yellow colors, aromas of ripe southern fruit with traces of citrus and wildflowers with notes of cinnamon. A wine with a full harmonious body with a long finish.

Nema na zalihi

SKU: 10022 Kategorije: ,
Opis

Vino Pošip se proizvodi od bijelog grožđa s istoimenim imenom Pošip, koje uspijeva na području Čare na otoku Korčuli. U ljetnom razdoblju blagi maestral hladi vinograde na Korčuli i doprinosi umjerenoj temperaturi zraka koja pruža idealne uvjete bijeloj sorti grožđa. Fermentacija Pošipa odvija se lagano na kontroliranoj niskoj temperaturi oko 12 °C. Pod ovim uvjetima vino Pošip zadržava okus sortnih i voćnih aroma. Nakon fermentacije, vina odstoje četiri do šest mjeseci u posebnim bačvama od francuskog hrasta. Zbog niske opskrbe zraka, vino diše i dalje se razvija. Istovremeno kroz hrastove bačve vino se obogaćuje ugodnim ekstraktima arome vanilije. Nakon punjenja u boce od 0,75l, vino dozrijeva oko šest mjeseci u našem hladnom podrumu. Tijekom tog vremena, raznolikost okusa vina Pošip ujedinjuje se sa aromama hrastovih bačvi i stvara jedinstveni buke, što je tipično za vina koja su proizvedena po metodi Miljenka Grgića . Nakon proizvodnog procesa sadrži 13 -14,5 % alkohola i ugodnih 6 g kiseline po litri.

Pošip wine is made from white grapes with the same name Pošip, which thrives in the area of ​​Čara on the island of Korčula. In summer, a mild mistral cools the vineyards on Korčula and contributes to the moderate air temperature, which provides ideal conditions for the white grape variety. Pošip fermentation takes place slowly at a controlled low temperature of about 12 ° C. Under these conditions, Pošip wine retains the taste of varietal and fruit aromas. After fermentation, the wines stand for four to six months in special French oak barrels. Due to the low air supply, the wine breathes and continues to develop. At the same time, through oak barrels, the wine is enriched with pleasant vanilla aroma extracts. After bottling in 0.75l bottles, the wine matures for about six months in our cold cellar. During this time, the diversity of flavors of Pošip wine unites with the aromas of oak barrels and creates a unique noise, which is typical for wines produced by the method of Miljenko Grgić. After the production process it contains 13 -14.5% alcohol and a pleasant 6 g of acid per liter.

O VINARIJI / ABOUT THE WINERY

O VINARIJI / ABOUT THE WINERY

 

Obiteljska vinarija Grgić Vina osnovana 1996. od strane legendarnog Napa Valley vinara Miljenka “Mike” Grgića, njegove kćeri Violet Grgić i nećaka Ive Jeramaza. Njihov cilj je proizvodnja vrhunskih tradicionalnih vina hrvatskih sorti grožđa, ponajviše Pošipa -bijelog vina- i Plavca malog -crnog vina. Vinarija Grgić se nalazi u Trsteniku na poluotoku Pelješcu, sjeverno od povijesnih zidina grada Dubrovnika, u južnom vinorodnom području Hrvatske, s prekrasnim pogledom na Jadransko more.
Miljenkova Grgić bogata prošlost vezana uz proizvodnju vina, iskustvo steceno dugogodišnjim radom, te nagrade i priznanja koja je do sada dobio jamce da se u ovoj vinariji proizvode najkvalitetnija vina svjetskog glasa. Sva vina vinarije Grgić u Trsteniku imaju vrhunsku razinu kvalitete i Pošip kao i Plavac Mali su već više puta nagrađeni i priznat kao najboljo hrvatska vina na tržištu.

Family winery Grgić Vina was founded in 1996 by the legendary Napa Valley winemaker Miljenko “Mike” Grgić, his daughter Violet Grgić and nephew Ivo Jeramaz. Their goal is the production of top traditional wines of Croatian grape varieties, mostly Pošip -white wine- and Plavac mali -red wine. Grgić Winery is located in Trstenik on the Pelješac peninsula, north of the historic walls of the city of Dubrovnik, in the southern wine-growing area of ​​Croatia, with a beautiful view of the Adriatic Sea. Miljenkova Grgić has a rich past related to wine production, experience gained through many years of work, and awards and recognitions that have so far received guarantees that this winery produces the highest quality wines of world renown. All wines of the Grgić winery in Trstenik have a top level of quality and Pošip as well as Plavac Mali have been awarded several times and recognized as the best Croatian wines on the market.

O REGIJI / ABOUT THE REGION

O REGIJI / ABOUT THE REGION

Vinogradarstvo i vinarstvo u ovaj je dio Hrvatske stiglo također s grčkim kolonizatorima, kao i u ostatak Dalmacije. Središta daljnjeg širenja po ostatku regije su bile njihove kolonije, današnji Cavtat (Epidaurus) i Korčula (Korkyra). Na Korčuli i Pelješcu tradicija se održala bez većih problema od tada do danas, no na obalnom dijelu je zbog trusnih povijesnih okolnosti i utjecaja Otomanskog carstva situacija bila znatno teža. Najzaslužnija za očuvanje vinogradarstva u to teško vrijeme bila je Dubrovačka Republika. Vinogradarstvo je u njoj bilo veoma cijenjeno, što dokazuju mnogi dokumenti i gradski statuti u kojima je regulirana proizvodnja i trgovina vinom. Takve su povijesne okolnosti pogodovale razvoju i očuvanju autohtonih sorti koje su se na većini položaja očuvale do danas.
Klima je u čitavoj regiji klasična mediteranska, ali ipak dosta vlažnija i nešto hladnija od one na otocima srednje Dalmacije. Izravna je posljedica tih razlika i bitna razlika u stilu vina s ovog područja u odnosu na srednju Dalmaciju, pa čak i kada je u pitanju ista sorta poput plavca malog ili maraštine.
Plavac mali i maraština, koja se u ovom dijelu često naziva i rukatac, najzastupljenije su sorte. Plavac mali ima dva vrlo različita lica. Ono s najboljih položaja, poput Dingača i Postupa, i ono s peljeških ili inih polja iz unutrašnjosti. Plavac mali sa strmih dijelova Dingača može konkurirati najboljim svjetskim vinima, i snagom i punoćom i postojanošću, dok se ono iz unutrašnjosti Pelješca čudesno transformira, kao da nije ista sorta, u lagano i svježe vino voćnog karaktera. Najveći uzrok takvoj razlici je mikroklima koja vlada unutrašnjošću Pelješca. Zbog visoke nadmorske visine, naročito u proljeće i jesen, vlada gotovo kontinentalna klima s tipičnim hladnim noćima i proljetnim mrazovima, a i ukupna izloženost suncu je smanjena. Osim toga, plavac mali za vrhunske rezultate treba isključivo škrto tlo, a polja u unutrašnjosti su duboka i bogata. Kuriozitet je Pelješca, u odnosu na većinu ostatka Hrvatske, da se na etiketi – uz časne iznimke – ispisuje ime sorte samo onda kad dolazi s inferiornih položaja, dok se kod najboljih vina ime sorte ne spominje nego se s ponosom ističe samo položaj poput Dingača, Postupa ili Žuljane. Tako je vrlo čest slučaj da isti vinar pod etiketom Dingač ima sjajno vino, a pod etiketom Plavac ili Plavac mali vino nekoliko puta manje kvalitete od prvog. No, usprkos stilskim razlikama kod plavaca iz unutrašnjosti, Pelješac je apsolutni lider Hrvatske po količini vrhunskih i visoko kvalitetnih crnih vina i zbog toga plavac mali suvereno osvaja titulu prve eno-ikone južne Dalmacije.
S maraštinom je stvar bitno ujednačenija. Ona nije sorta s posebnim zahtjevima i dobro se prilagođava različitim uvjetima, pa je zbog toga pronalazimo duž cijele jadranske obale, sve do Cresa, a u ovoj je regiji prisutna u svim njenim dijelovima, od otoka Lastova i Korčule do konavoskih vinograda. Ima dobru sposobnost prikupljanja šećera u grožđu, ali je najčešće na tržištu umjereno jakog alkohola, te ugodnih i živahnih kiselina.
Sljedeće tri bijele sorte kvalitetom se nameću kao najvažniji izvozni potencijali Dalmacije. To su pošip, grk i malvasija dubrovačka. Pošip je sorta iznimnog potencijala, čija je kvaliteta na tržištu prepoznata, pa posljednjih godina bilježi stalni porast proizvodnje. Porijeklo vuče s Korčule gdje ga se najviše i uzgaja. Križanac je dviju također autohtonih i vrlo kvalitetnih sorti, bratkovine i zlatarice, ima sposobnost prikupljanja vrlo visokih sladora, čak do 25 grama po litri, zatim ekstrakta, a istodobno uspijeva sačuvati solidne kiseline. Rezultat, ako ga se ispravno uzgoji i vinificira, može biti očaravajući – puno i moćno vino, s prekrasnim aromama, a još uvijek dovoljno osvježavajućeg karaktera. To je, uz chardonnay i malvaziju istarsku, jedina bijela sorta koja se s lakoćom nosi s barrique bačvama, čije arome neće prekriti njezine primarne, nego će ih skladno nadopuniti. Zajedničko je grku i malvasiji to što su obje sorte vezane uz vrlo usko uzgojno područje i izvan njega ih praktično nema, što naravno nimalo ne umanjuje njihovu kvalitetu. Grk je sorta koja se odlično prilagodila specifičnom pjeskovitom tlu oko Lumbarde na Korčuli, dok je malvasija po izgledu i aromama vrlo slična svojoj velikoj mediteranskoj porodici Malvasia, točnije radi se o istoj sorti koju u Italiji nazivaju malvasia delle lipari. Malvasija najbolje rezultate daje kada se prosuši i služi kao slatko vino tipa prošek, dok je grk ipak najbolji u normalnom suhom izdanju, gdje njegove snažne arome, puno tijelo i blago gorkasti okus vjerno interpretiraju mediteranski temperament.

Viticulture and winemaking arrived in this part of Croatia also with the Greek colonizers, as well as in the rest of Dalmatia. The centers of further expansion throughout the rest of the region were their colonies, today’s Cavtat (Epidaurus) and Korcula (Korkyra). On Korčula and Pelješac, the tradition has been maintained without major problems from then until today, but on the coast, due to the turbulent historical circumstances and the influence of the Ottoman Empire, the situation was much more difficult. The Republic of Dubrovnik was most responsible for the preservation of viticulture at that difficult time. Viticulture was highly valued in it, as evidenced by many documents and city statutes that regulate the production and trade of wine. Such historical circumstances have favored the development and preservation of indigenous varieties that have been preserved in most positions to this day. The climate in the whole region is classic Mediterranean, but still much humid and slightly colder than on the islands of central Dalmatia. A direct consequence of these differences is a significant difference in the style of wine from this area in relation to central Dalmatia, and even when it comes to the same variety as Plavac mali or Maraština. Plavac mali and maraština, which is often called rukatac in this part, are the most common varieties. Plavac mali has two very different faces. The one from the best positions, like Dingač and Postup, and the one from Pelješac or other fields from the interior. Plavac mali from the steep parts of Dingač can compete with the best wines in the world, both in strength and fullness and persistence, while the one from the interior of Pelješac is miraculously transformed, as if it were not the same variety, into a light and fresh fruit fruit. The biggest cause of such a difference is the microclimate that rules the interior of Peljesac. Due to the high altitude, especially in spring and autumn, there is an almost continental climate with typical cold nights and spring frosts, and the overall exposure to the sun is reduced. In addition, Plavac mali needs only sparse soil for top results, and the fields in the interior are deep and rich. It is a curiosity of Pelješac, compared to most of the rest of Croatia, that the name of the variety is written on the label – with honorable exceptions – only when it comes from inferior positions, while the best wines do not mention the variety name but only a position like Dingač. He acts or Žuljane. Thus, it is a very common case that the same winemaker under the label Dingač has a great wine, and under the label Plavac or Plavac mali wine several times lower quality than the first. However, despite the stylistic differences among Plavacs from the interior, Pelješac is the absolute leader of Croatia in the amount of top and high quality red wines and that is why Plavac mali sovereignly wins the title of the first eno-icon of southern Dalmatia. With maraschino, things are much more even. It is not a variety with special requirements and adapts well to different conditions, so we find it along the entire Adriatic coast, all the way to Cres, and in this region it is present in all its parts, from the islands of Lastovo and Korcula to Konavle vineyards. It has a good ability to collect sugar in grapes, but is most often on the market of moderately strong alcohol, and pleasant and lively acids. The following three white varieties are imposed as the most important export potentials of Dalmatia. These are Pošip, Grk and Malvasia from Dubrovnik. Posip is a variety of exceptional potential, whose quality is recognized on the market, so in recent years it has recorded a steady increase in production. It originates from Korčula, where it is mostly grown. It is a cross between two also autochthonous and very high-quality varieties, bratkovina and zlatarica, it has the ability to collect very high sugars, up to 25 grams per liter, then an extract, and at the same time it manages to preserve solid acids. The result, if properly grown and vinified, can be enchanting – a full and powerful wine, with wonderful aromas, and still refreshing enough. It is, along with Chardonnay and Istrian Malvasia, the only white variety that easily copes with barrique barrels, whose aromas will not overshadow its primary, but will harmoniously complement them. What the Greeks and Malvasia have in common is that both varieties are associated with a very narrow growing area and are practically non-existent outside it, which of course does not diminish their quality at all. Grk is a variety that has adapted well to the specific sandy soil around Lumbarda on Korcula, while Malvasia is very similar in appearance and aromas to its large Mediterranean family Malvasia, more precisely the same variety that is called malvasia delle lipari in Italy. Malvasia gives the best results when dried and serves as a sweet wine of the prosecco type, while the Greek is still the best in the normal dry edition, where its strong aromas, full body and slightly bitter taste faithfully interpret the Mediterranean temperament.