BOŠKINAC, GRAND CUVEE

Spoj autohtonih i svjetskih sorti: gegića, chardonnaya i sauvignona sa naglašenim voćnim aromama.

Preuzmi pdf
SKU: 10348 Kategorije: ,
Opis

Opis

Nakon njihove crne uspješnice koja se uspjela etablirati kao jedna od najboljih kupaža proizvedenih od introduciranih sorti, podrum Boškinac lansirao je na tržište jednako ambicioznu bijelu varijantu. Riječ je o blendu chardonnaya, sauvignona te autohtonog kultivara gegić koji se uzgaja isključivo na otoku Pagu i samom vinu udara lokalni pečat. Iznimno ekspresivno, na nepcu zanimljiva međuigra hrskave svježine sauvignona i putraste raskoši chardonnaya vodi u pikantni završetak uokviren notama hrasta. Snažne alkohole prati visoki ekstrakt čime ovaj uradak postaje ozbiljna konkurencija najboljim proizvođačima pošipa.

O VINARIJI

O VINARIJI

Temeljna misija njihovog vinskog podruma je očuvanje i briga oko autohtone sorte gegić. Uzevši plemke s tih starih trsova, podignut je vinograd i spašena autohtona sorta. Vino gegić njihova  je strast i opsesija. Žele svijetu predstaviti ono najbolje i jedinstveno sa otoka  Paga , a to je za njih-gegić. U vinogradu se uzgajaju i crne sorte cabernet sauvignon i merlot te još dvije bijele chardonnay i sauvignon. Tako je nastao vinograd iz kojeg su nastala neka od najboljih hrvatskih vina, a u objektu s vinarijom nastavljena je obiteljska tradicija proizvodnje vina. Podrum Boškinac najpoznatiji je po kupaži cabernet sauvignon, merlot. Izuzetno su ponosni na uspjehe koje to vino postiže na tržištu i privrženost brojnih ljubitelja vina i stručne javnosti u zemlji i svijetu. U svome podrumu proizvode još nekoliko bijelih etiketa maceriranih vina, bijelih kupaža kao i neke crne etikete i desertna vina.

 

 

 

O REGIJI

O REGIJI

Sjeverna je Dalmacija veliko geografsko područje s različitim klimatološkim uvjetima, no unatoč tome u cijeloj regiji prevladavaju iste sorte. Kod bijelih sorti to su maraština i debit, a kod crnih prvenstveno plavina, te babić, lasina, merlot, syrah i grenache. Zanimljivost regije je da su sva vina, i bijela i crna, bogata kiselinama, što u stvari odskače od očekivanja, jer nas poznati krajolik u kojem dominira isijavajuća vrelina i snažni vjetrovi navodi na krivi trag. Umjesto očekivanih punih i taničnih crnih vina, uglavnom prevladava svjež, nježan i vrlo pitak stil tipičan za plavine. S bijelim vinima je slično, vrckave kiseline maraštine i njene blage arome najčešći su primjer prosječnog vina regije. Međutim, ima i drugačijih vina od navedenih primjera, naravno puno manjih količina, ali ipak većeg značaja. Naročito se to odnosi na probrane položaje poput primoštenskih vinograda babića, te prominskih i oklajskih debita.
Babić je autohtona sorta koja vuče porijeklo baš iz sjeverne Dalmacije. Etimološki putokazi upućuju na otok Pag ili na šibenski kraj kao njeno izvorište. Posjeduje, kao i neke velike sorte poput plavca malog, osobinu da u plodnim poljima obale ili zaleđa daje mršava vina prosječne kvalitete, ali zato u škrtim i neljubaznim uvjetima kamenjara, uz dobru izloženost suncu i male prinose, postiže fantastične rezultate. Odlično čuva visoku razinu kiselina koje ublažuju dojam snažnog alkohola, te u suglasju s obilnim taninima i bogatim ekstraktom daju vinu dozu slasnosti. Posebno mu dobro leži dozrijevanje u hrastovim bačvicama, čiji utjecaj obogaćuje aromu i pripitomljuje tanine. Posljednjih se godina povećava broj visoko kvalitetnih babića na tržištu, te zbog svega navedenog toj sorti s punim pravom možemo dodijeliti titulu eno-ikone sjeverne Dalmacije.
Sljedeća sorta iz ovog kraja koja bi u nadolazećim godinama mogla zasjati na nacionalnoj sceni je debit. Njen puni potencijal još nije otkriven, no nekoliko vrlo dobrih vina potpuno različitih stilova najavilo je njenu polivalentnost i visoku kvalitetu. Zbog čvrste kožice, relativno visokih kiselina i sposobnosti kvalitetnog prikupljanja šećera vrlo je pogodna za prosušivanje i proizvodnju slatkih vina tipa prošek. Zatim, zbog bogatog ekstrakta daje puna vina, pa je pogodna i za dozrijevanje u drvu i na kvascima, što je njeno drugo, kompleksnije lice, a konačno, treće i najjednostavnije lice, dolazi u varijanti redovne berbe i bit će skladno i osvježavajuće s atraktivnim primarnim aromama agruma i minerala.
Internacionalne sorte su se udomaćile u najsjevernijim dijelovima regije – u okolici Zadra, Benkovca i Stankovaca. Merlot je sorta s najduljim stažom, u posljednje vrijeme posađen je cabernet sauvignon, dok su syrah, grenache i cinsault pristigli prije tri desetljeća. Budući da ta vinogorja posjeduju karakteristike južne Rhone, odakle navedene sorte potječu, nije čudo što vina od tih sorti znaju biti izvanredne kvalitete.